banner
banner
Duhovne misli

Preminuo fra Luka Markešić, član Bosne Srebrene

09.08.2014. | kategorija: NOVOSTI
Preminuo fra Luka Markešić, član Bosne Srebrene

Sarajevo - Gospodin mi je svjetlost i spasenje: koga da se bojim? (Ps 27) 

S vjerom u uskrsnuće obavještavamo braću franjevce i rodbinu, prijatelje i poznanike da je 7. kolovoza 2014. godine u Sarajevu u 77. godini života, 58. godini franjevaštva i 49. godini misništva s nadom u Gospodina preminuo

 FRA LUKA MARKEŠIĆ

Misa zadušnica slavit će se u crkvi Svetog Ante na Bistriku u utorak, 12. kolovoza 2014. u 11 sati. Ukop će biti istoga dana na sarajevskom gradskom groblju Bare u 13 sati.

Franjevci Bosne Srebrene i rodbina

 

MARKEŠIĆ, fra Luka (Mirko), dr. znanosti, sveučilišni profesor, svećenik (Proslap kraj Prozora, župa Rama-Šćit, 23. XII. 1937 – Sarajevo, 07.08. 2014). Pseudonimi i kratice: Kuraja, Ramljak, L.M. Roditelji: Luka i Ivka, r. Beljo. Osobni podatci: redovnik, franjevac OFM, član Provincije Bosne Srebrene. Školovanje: Osnovnu školu završio u Šćitu (1946-50), srednju u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom (1950-57, 1961), novicijat u Franjevačkom samostanu u Kraljevoj Sutjesci (1957-58), filozofsko-teološki studij na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu (1960-66), poslijediplomski studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Ljubljani (1966), gdje je magistrirao radom Suvremene teme poslanice Korinćanima: Izgradnja Crkve u Korintu (1969), te doktorirao temom Izgradnja Crkve prema Prvom pismu Korinćanima(1972). Za svećenika je zaređen 1964.

U visočkoj gimnaziji bio od 1950. do 1957, te 1961. godine.

Vojni rok služio u JNA, u Bitolju i Prizrenu (Makedonija), od 1958. do 1960.


Zaposlenje (karijera): Nakon svećeničkog ređenja (1964), bio kapelan u Zenici (1965-66, 1970-72), potom u Brajkovićima (1966-67) i Vijaci (1967-68), te član u samostanu sv. Ante u Sarajevu (1968-70). Biran je za meštra bogoslova (1973-79), za definitora (1979-82) i provincijala Bosne Srebrene (1982-91). Od 1972. do smrti bio profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, u Neđaririćima.

Odlikovanja: Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva za godinu 2001.

Članstva u drugim institucijama i organizacijama: Član više provincijskih komisija Bosne Srebrene, član a potom predsjednik Hrvatskoga narodnog vijeća u BiH od Četvrtoga sabora, 12. II. 2004, zatim član Viktimološkoga društva, Društva za ugrožene narode BiH, Asocijacije nezavisnih intelektualaca «Krug 99» i Fondacije «Pravda za BiH».

U prvom objelodanjenom radu o duhovnome liku pape Ivana XXIII. i Pavla VI. (Bosna Srebrena 1964) nagovijestio je da će se i ubuduće baviti prvenstveno pitanjima i problemima ekleziologije i teologije. U tom smislu piše prikaze knjiga, izvještaje, komentare, komemorativne članke, govore i okružnice, koje objelodanjuje Biltenu Franjevačke teologije u Sarajevu (1971-74, 1977-79, 1988-89), Jukiću (1972, 1974, 1976, 1978, 1980), Bosni Srebrenoj (1974, posebno kao provincijal od 1982. do 1991. i dalje), Kačiću (1974, 1977), Crkvi u svijetu (1973, 1976), Vrelu života (1976), Dobrom Pastiru (1966, 1970, 1973), Nova et vetera (1977, 1979), Bosna franciscana (1993. i dalje: zatim poglede i recenzije), Znakovima vremena (2005), Svjetlu riječi (1983. i dalje) i Odjeku (1989), StećkuKalendaru svAnte (izdanja od 1994. i dalje), te članke iz područja teologije te suvremenih društvenih, političkih, kulturnih i crkvenih zbivanja u BiH i oko BiH, posebno kada se Bosna i Hercegovina našla u vihoru rata (1991-1995) i kad joj zbog težnji za njezinom podjelom na nacionalnoj osnovi došao u pitanje i sam njezin opstanak.


Svoje tekstove objavljuje npr. u zbornicima: Ljudska prava i Katolička crkva(Sarajevo 2000, str. 11 – 26); Karakter rata u BiH 1992 – 1995, str. 31-39);Budućnost je počela (Sarajevo 2002, str. 326-331); Spomen-spispovodom 90. obljetnice rođenja dr. fra Ignacija Gavrana( Zagreb 2004, str. 319-327). Uz to, napisao je pogovor knjizi: 10godina Srpskog građanskog vijeća – pokret za ravnopravnost u BiH (Sarajevo 2004), pod naslovom «Knjiga zajedničkog odgovora ili dogovora», str. 335-339, zatim predgovor knjizi Ivana Markešića: Kako smo sačuvali BiH. U povodu 10. obljetnice Hrvatskoga narodnog vijeća BiH: 1994-2004 (Sarajevo-Zagreb 2004), pod naslovom «Otpor podjeli i uništenju BiH», str. 13-19). Objavio je i veoma važne članak: „Konstitutivnost naroda u BiH“ u Provođenje odluke Ustavnoga suda BiH o konstitutivnosti naroda u entitetima Bosne i Hercegovine (Sarajevo 2001., str. 66-68);„Promjena Daytonske u Evropsku Bosnu i Hercegovinu,“u: Četvrti sabor HNVBiH, 12. II. 2005 (Sarajevo 2005, str. 9-15); „Povratak raseljenih osoba i izbjeglica. Problemi održivog povratka i ustavna ravnopravnost povratničke populacije“, u: "Bosna i Hercegovina pred izazovom evropske budućnosti i novoga političkog ustrojstva" (Sarajevo, 18. XI. 2005, str. 49-67). „Izgradnja evropske BiH“, u brošuri s Konferencija HNVBiH održane u Sarajevu 6.2.2009; „Politička i moralna tragedija hrvatskog naroda BiH“, u:Status - magazin za političku kulturu i društvena pitanja(br. 14, proljeće 2010, str. 137-144); „Neravnopravni položaj hrvatskog naroda u BiH“, u brošuri s konferencije HNVBiH održane u Sarajevu 5. veljače 2010., te „Uloga Katoličke crkve u integrativnim procesima u BiH“, u: Hrvati u BiH: ustavni položaj, kulturni razvoj i nacionalni identitet objavljuje (zbornik, Zagreb 2010., str. 139-165) i mnogi drugi članci o Bosni i Hercegovini objavljeni u različitim medijima.

U svezi s tim zanima se također teologijom oslobođenja i društvenim revolucijama uopće. Svoje je poglede iznosio i u brojnim napisima i intervjuima u dnevnim novinama, tjednicima, časopisima i biltenima (Oslobođenje, Avaz, Slobodna Dalmacija, Feral, Večernji list, Novi list, Dani, Erazmus, Vijenac, Stećak, Svjetlo riječi, Bosna Srebrena, Bilten Franjevačke teologije, itd.).

U ožujku 2012. pod njegovim vodstvom pokrenuta je internetska stranica (portal) Hrvatskoga narodnoga vijeća Bosne i Hercegovine (www.hnv.ba) na kojoj su objavljivani radovi u kojima se analiziraju suvremena zbivanja u Bosni i Hercegovini i oko nje.

DJELA:Crkva u samoupravnom socijalizmu (Sarajevo 1986); Izgradnja Crkve prema prvom pismu Korinćanima (šapirograf, doktorska disertacija, Sarajevo 1972., koja je tiskana kao knjiga, Sarajevo-Zagreb 2006): Slučaj Bosna (Livno 1995); Crkva Božja. Postanak - povijest – poslanje (Sarajevo 2005);Izgradnja Crkve prema Prvom pismu Korinćanima(Sarajevo 2006); Čovjek u Božjoj budućnosti: kršćanska eshatologija (Sarajevo 2007).Čovjek u Božjoj milosti – Kršćanska antropologija (Sarajevo 2008): Čovjek u misteriju Boga(Sarajevo 2009); Kako živjeti zajedno (Sarajevo 2009); Sveti Franjo Asiški – viđenje, nasljedovanje, štovanje (Sarajevo 2010); Marija, službenicaGospodnja (Sarajevo 2011); Izlaz iz bespuća hrvatske politike u BiH (Sarajevo 2012); Pitanje Boga u Crkvi i društvu danas (Sarajevo 2014).

Napisao je i skripta za studente: Eshatologija (strojopis, Sarajevo 1978), Bog milosti i čovjek (strojopis, Sarajevo 2002), Misterij Boga (strojopis, Sarajevo 2003). Osim toga bio je supriređivač više izdanja Biserja sv. Ante. 

Ovo je samo djelić onoga što je sve učinio ovaj veliki ramski, a time znači i bosanski franjevac, jedan od onih koji može stajati rame uz rame s ostalim velikanima bosanskoga franjevačkog reda, počevši od fra Anđela Zvizdovića do fra Josipa Markušića i fra Petra Anđelovića.

Ovaj tekst, uz neznatne nadopune preuzet je iz knjige: Markešić, Ivan (2008) Leksikon članova Udruge đaka Franjevačke klasične gimnazije Visoko. Zagreb, str. 112-114.

http://prometej.ba/